Finansije i Osiguranje - Slovenija

Hoće li se prodavati NLB ili njene balkanske podružnice?

Članovi Nadzornog odbora Slovenskog državnog holdinga (SDH) nisu dali suglasnost na prijedlog raspona ponuđene cijene po dionici Nove ljubljanske banke (NLB), a iz Uprave državnog holdinga su priopćili da će odluku o prijedlogu tražiti od Vlade kao Skupštine holdinga.

Time su breme određivanja cijene dionice, prema kojoj bi se prodala polovica najveće slovenske državne banke, prebacili ministarskom timu slovenske Vlade, izvještava ljubljanski Dnevnik.

Koliki je bio predloženi raspon ponuđene cijene za dionicu NLB-a, članovi Nadzornog odbora SDH-a jučer nisu htjeli otkriti, ali neslužbeno se doznaje da je između 0,75- 0,85 posto knjigovodstvene vrijednosti. To bi značilo da bi se za polovicu banke istržilo 575-600 milijuna eura.

Prema informacijama Dnevnika, članovi Nadzornog odbora bili su jedinstveni da je ponuđena cijena, koju je na podlozi preporuka financijskog savjetnika Deutsche Bank predložila uprava SDH-a, preniska.

Na pitanje kako se određuje raspon ponuđene cijene, izvor ovog lista je pojasnio: „Financijski savjetnik procjenjuje mogućnost izvedivosti transakcije u različitim cjenovnim rasponima. U određenom rasponu utvrđuje se da je transakcija pouzdano izvediva, u drugom, da je izvediva, u trećem se ocjenjuje kao uvjetno izvediva, a u četvrtom kao neizvediva.

Iz toga se može zaključiti da je Deutsche Bank transakciju kao pouzdano izvedivu ocijenio pri niskoj cijeni dionice NLB-a. To također znači da predloženi raspon cijena Vlada neće odobiriti i da se prodaja najveće državne slovenske banke (barem za sada) neće dogoditi.

„Ako je cijena preniska, nema junaka u Vladi, koji će je potvrditi. To bi bilo neodgovorno", može se čuti iz krugova bliskih Vladi.

Prema riječima jednog od najboljih poznavatelja raspoloženja Vlade, "prodaja NLB-a neće se dogoditi”. Dopušta mogućnost da će doći do prodaje balkanskih podružnica banke.

"To može biti učinjeno jer kćerinske podružnice nisu opterećene prijetnjom hrvatskih tužbi”, dodao je.

Drugi sagovornik takve planove smatra prebrzim. On vjeruje da je s Bruxellesom moguće dogovoriti alternativno rješenje, koje bi bilo povoljnije za Sloveniju.

"U slučaju NLB-a riječ je o obavezi Slovenije prema Europskoj komisiji a nije sklopljen neprikosnoven ugovor”, kaže on.  Dodaje da Hrvatska ne priznaje sporazum o arbitraži, koji puno više obavezuje.